Kada brži i jeftiniji internet?

Bez autora
Oct 17 2011

Ulaganje u optičku infrastrukturu, već neko vrijeme izaziva sukob između HT-a i alternativnih operatora na čijoj je strani i HAKOM - regulator za poštu i telekomunikacije. HT želi uložiti četiri milijarde kuna, što bi izravno donijelo tri tisuće novih radnih mjesta. Ali traži cijenu koja će omogućiti povrat u razumnom roku, dok HAKOM inzistira na nižim cijenama za alternativne operatore. U HT-u ističu da se stvari već dvije i pol godine nisu pomaknule s mrtve točke. Suština problema je neadekvatni regulatorni okvir, koji nije poticajan za ulaganja, okvir koji ne potiče stvaranje novih vrijednosti, već distribuciju postojećih. U regulatornoj agenciji podupiru izgradnju optičke infrastrukture, ali s jednakim uvjetima za sve. HT, kao preduvjet za ulaganje u svjetlovodnu infrastrukturu, zahtijeva izuzeće od regulacije što je potpuno u suprotnosti s ciljevima koje je HAKOM obvezan provoditi, jer isti sprječavaju tržišno natjecanje i vode nas nazad u razdoblje monopola.

Kada brži i jeftiniji internet?Ulaganje u optičku infrastrukturu, već neko vrijeme izaziva sukob između HT-a i alternativnih operatora na čijoj je strani i HAKOM - regulator za poštu i telekomunikacije.

HT želi uložiti četiri milijarde kuna, što bi izravno donijelo tri tisuće novih radnih mjesta. Ali traži cijenu koja će omogućiti povrat u razumnom roku, dok HAKOM inzistira na nižim cijenama za alternativne operatore. U HT-u ističu da se stvari već dvije i pol godine nisu pomaknule s mrtve točke. Suština problema je neadekvatni regulatorni okvir, koji nije poticajan za ulaganja, okvir koji ne potiče stvaranje novih vrijednosti, već distribuciju postojećih, smatra Siniša Đuranović operativni direktor u HT-u.

U regulatornoj agenciji podupiru izgradnju optičke infrastrukture, ali s jednakim uvjetima za sve. HT, kao preduvjet za ulaganje u svjetlovodnu infrastrukturu, zahtijeva izuzeće od regulacije što je potpuno u suprotnosti s ciljevima koje je HAKOM obvezan provoditi, jer isti sprječavaju tržišno natjecanje i vode nas nazad u razdoblje monopola, rekao je Marko Čavlović iz Hakoma.

Pred izbore u priču se uplela i politika. Lijeva koalicija inzistira na ulaganju pod svaku cijenu, dok u Vladi smatraju da se na HAKOM ne smije utjecati. U HNS-u kažu kako do ulaganja u optičku infrastrukturu mora doći što prije. U odnosu na dotrajale bakrene žice s njime bi dobili bolju i jeftiniju internetsku uslugu, te do 20 puta veću brzinu prijenosa podataka.

Da je HAKOM u pravu, smatraju i alternativni operatori. Ističu da HT nastoji dobiti privilegiranu poziciju na tržištu, te da su upravo alternativni operatori, unatoč skromnijim sredstvima, mnogo više ulagali u taj oblik infrastrukture.

Analitičari smatraju da je regulatorna agencija u ovom slučaju trebala biti fleksibilnija. Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije, kaže kako bi agencija svojom mudrošću i znanjem trebala naći balans između onoga što je investitoru nužno, a to je povrat investicije, i onoga što je nužno drugim operatorima, a to je nemogućnost da HT time preuzme primat na tržištu. Još uvijek aktualna vlast potpuno podupire regulatornu agenciju.

I dok traje spor između sukobljenih strana, po običaju, najviše ostaju zakinuti korisnici.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik